Thursday, September 29, 2016

Stoj na rukama :
 
- jača ramena, ruke, zglobove
- isteže stomak
- poboljšava osećaj ravnoteže
- umiruje mozak, pomaže uklanjanju stresa i blage depresije
- doprinosi sveobuhvatnom razvoju tela
- poboljšava zdravlje
- smanjuje anksioznost i stres
- povećava samopouzdanje
- povećava mentalnu snagu, koncentraciju i sposobnost podnošenja velikih radnih napora.
- podstiče prokrvljenost mozga
- izbacuje toksine
- odličan je za koncentraciju i pamćenje.
 
 
http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Osim što su značajan energetski izvor, izvesna minimalna količina lipida u organizmu je neophodna da bi se obezbedilo snabdevanje esenccijalnim masnim kiselinama ( linoleinska ) i vitaminima rastvorljivim u mastima. Esencijalne masne kiseline su bitne za metabolizam holesterola, a takođe predstavljaju prekursore hormonima sličnih jedinjenja - eikosanoida, koji su nosipci značajnih funkcija u organizmu.
Rezerve masti su najvećim delom smeštene u potkožnom masnom tkivu.
Tokom hroničnom lišavanju hrane, masti postaju dominantan supstrat za dobijanje energije. Ipak, u ovim okolnostima,izvesna količina ugljenih hidrata je neophodna da bi se odvijao Krebsov ciklus. Tada se aktivira proces glukoneogeneze, da bi se obezbedila minimalna količina glukoze.
Karakteristike fizičkog treninga, kao što su intenzitet, trajanje i dostupnost ugljenih hidrata, uslovljavaju stepen utilizacije lipida kao energetskog supstrata. Kiseonik tj. količina energije koja se dobija iz masti i ugljenih hidrata utroškom iste količine kiseonika, veći kada se kao energetski supstrat koriste ugljeni hidrati.
Sportisti bi u svojoj ishrani morali da ispoštuju preporuke koje kažu da bi zastupljenost masti trebao da bude 20-30% od preporučenog dnevnog unosa. Redukcija unosa masti bi mogla da se ostvari unosom nemasnog mesa, kao i pripremom hrane uz minimalno korišćenje masnoće. Trebalo bi da biljna ulja dominiraju u ishrani. Esencijalne masne kiseline, koje imaju značajnu funkciju u organizmu, trebalo bi da budu zastupljene u količini najmanje 1-7%.
Prilikom planiranja ishrane sportiste potrebno je redukovati unos masti, povećati unos ugljenih hidrata, a pri tom očuvati energetski balans.


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs




Lagana poslastica ili doručak

500 gr crvenog voća ( maline, ribizle, jagode.. )
1 veća banana
1-2 kašike meda ( u zavisnosti od ukusa )
200 gr mlevenih oraha
100 gr mkrupnije mlevenih lešnika
100 gr badema isečenih na listiće
50 gr brazilski mleveni orah (može i bez )
50 gr chia semenki
1 kašika kakaa
2-3 kašike meda


U vatrostalnu tepsiju poređajte oprano crveno voće, prelite medom i stavite u rernu da se peče nekih 15-ak minuta ( dok ne pusti sok ). U međuvremenu, pomešajte u posudu orahe, lešnike, bademe, brazilski, kakao i chia semenke. Kad je voće gotovo izvaditi ga iz rerne i posuti prioremljenim koštunjavim voćem. Smesu rasporediti preko voća i preko toga preliti med. Vretiti u rernu još nekih 20-ak minuta da se sjedini i zapeče. Služite ohlađeno i uživajte!

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs



 Integralne zitarice predstavljaju spoj semena i ploda i prava su riznica materija neophodnih za dobro zdravlje ,kao i dug zdrav život.Takođe, integralne zitarice pomažu u održavanju idealne telesne težine, jer sadrže biljna vlakna koja našem telu daju osećaj sitosti , a zahvaljujući svojim složenim ugljenim hidratima koje sadrže vlakna, pomažu organizmu brže sagorevanje kalorija. Osim što sadrži dijetetska vlakna koja su korisna za bolju probavu i složenih ugljenih hidrata, u zavisnost od vrste – integralne zitarice, sadrže od 7% do 14% proteina, razne minerale (magnezijum, cink, gvožđe, selen…), vitamine (A, B, E…), belančevine, folnu kiselinu i zavidnu količinu antioksidansa, a sve to u idealnoj kombinaciji neophodnoj čovekovom organizmu. S druge strane, svakodnevnim konzumiranjem proizvoda od belog brašna organizmu se uskraćuju esencijalno važni sastojci koje sadrži celo zrno žitarice. Ljudski organizam se nikada neće prilagoditi takvom načinu ishrane. Redovnim konzumiranjem celog zrna žitarice smanjuje se rizik od nastanka mnogih veoma ozbiljnih i rasprostranjenih bolesti, kao što su povišen krvni pritisak, povećanje vrednosti holesterola u krvi, šećerna bolest -dijabetes, rak želuca, debelog creva i prostate. Žitarice su pored ostalog, znacajan donator kompleksnih ugljenih hidrata koji u metabolizmu služe kao depot energije; tako sportisti pre takmicenja ne uzimaju glukozu ili masti vec špagete! Istina, ima još predrasuda kao primera ona o ugljenim hidratima koji debljaju, premda se zapravo optužbe odnose na masti koje se nalaze skrivene u žitnim proizvodima. Primer, dok obicno pecivo sadrži 2% masti, omiljeni kroasan sadrži cak 12% masti. Ako se uz dorucak pojedu 3 takva ukusna komada dobije se cak oko 500 kcal! Žitarice su uz povrce, najveci donosioci dragocene vlaknaste strukture koja život znaci. Naime, savremena rafinirana “urbana” hrana je lišena tog balasta, što se ocituje u porastu raznih oboljenja, ukljucujuci i rak debelog creva. Posle koje su se nekad skidale presejavanjem brašna, sada se vracaju nazad, a od njih se pripremaju i dijetetski preparati za regulisanje probave. Kukuruzne pahuljice sa i bez dodataka stekle su konacno pravo gradanstva, pa su i zadnji protivnici “pticje” hrane položili oružje. Mnoge majke pred svoju decu uz mleko stavljaju umesto hleba žitaricne pahuljice. Hrana na bazi žitarica glavni je izvor energije coveka. Biranje semena (sezam, mak) znacajno obogacuje hleb u smislu sadržaja proteina, ali mu podiže i kalorijsku vrednost, jer kao što je poznato, seme sadrži 50-60% ulja. Hleb se može pripremati od brašna pšenice, zobi, raži, jecma, heljde, riže, prosa, kukuruza, amaranta, krompira, tapioke, Quinoe i njihovih mešavina.Svaka promena ili dodatak se organolepticki može osetiti. Jedna od predrasuda jeste da protein iz žitarica nije dovoljno dobar iz cega proizlazi da hleb ne treba konzumirati. Istina je da taj protein sadrži sve aminokiseline ali sadržaj lizina je malen. Poznato je medutim, da leguminoze sadrze lizina u dovoljnim kolicinama, pa kad se ove 2 namirnice kombinuju u obrocima, dobija se zadovoljavajuci odnos kvalitete proteina.

http://www.fitneszona.rs
Namaz

1 cvekla,1 veća šargarepa,
200 gr spanaća,
150 gr sira,
so.
Cveklu i šargarepu oljuštiti i propasirati. Spanać oprati i obariti u vreloj vodi. Kad je spanać gotov sjediniti ga sa cveklom i šargarepom. U sve to dodati sir, posoliti po ukusu i sve dodatno izblendirati. Kad je smesa gotova staviti je u frižider da se ohladi i nakon toga jesti.
Prijatno!



Cvekla
 
Na 100 g
Energetska vrednost (kcal) 43
Masti 0,2 g
Zasićene masne kiseline 0 g
Polinezasićene masne kiseline 0,1 g
Mononezasićene masne kiseline 0 g
Holesterol 0 mg
Natrijum 78 mg
Kalijum 325 mg
Ugljeni hidrati 10 g
Vlakna 2,8 g
Šećer 7 g
Proteini 1,6 g
Vitamin A 33 IU
Vitamin C 4,9 mg
Kalcijum 16 mg G
Gvožđe 0,8 mg
Vitamin D 0 IU
Vitamin B6 0,1 mg
Vitamin B12 0 μg
Magnezijum 23 mg


Za cveklu se govori da može da sredi sve što u organizmu ne valja. Poreklom je sa obala Sredpzemlja, a bila je znana još strim narodima. Danas se smatra najkorisnijom i najlekovitijom namernicom, koja sadrži pravo bogatstvo minerala i vitamina. Izuzetno je bogata belančevinama, mastima i ugljenim hidratima, a što je važno, lako se vari. Od minerala sadrži kalciju, kalijum, magnezijum, fosfor, gvožđe, fluor, magnan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom.. Od vitamina su najprisutniji vitamini B1, B2, C, kao i redak vitamin u biljnim namernicama, B12. Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, dok biljka u celini deluje i antikancerogeno. Potvrđena je njena lekovitost u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini dragocenim lekom protiv arteroskleroze i procesa starenja. Osnovu višestruke lekovitosti ove biljke čini sastojci betanin i betain, koji podstiču razmenu materija, reguliše krvni pritisak, smanjuje holesterol, održava krvne sudove u dobrom stanju, podstiče rad jetre. Izuzetno je korisna u lečenju slabokrvnosti kod dece i mladih osoba. Povoljno deluje na rad creva i njihovu peristaltiku jer sadrži celulozu i pektin u izobilju. Može se koristiti svakodnevno, a da bi se zadovoljile potrebe za vlaknima, treb apojesti po 5 glavica cvekle. Lekovit je samo koren biljke. Narodni lekari tvrde da cvekla dobro utiče protiv tumora i leukemije, niskog pritiska, gripa, pospešuje rad nervnog sistema i mozga, podstiče rad jetre, žuči i želudca, Štiti i od zračenja. Sok od cvekle ima posebnu vrednost, jer je delotvoran kod mnogih bolesti. Krepi i jača ceo organizam i deluje povoljno na njegov metabolizam. Najbolje je da se pije u kombinaciji sa medom, po pola čaše, tri puta na dan. Kuvanjem cvekla gubi svoja lekovita dejistva,
pa je najbolje jesti svežu ili praviti sok od sveže cvekle. Ono što je najbitnije, reguliše krvni pritisak.

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Najznačajnije funkcije proteina u organizmu su :
 
# Učestvuju u izgradnji različitih tkiva ( organa ),
# Formiraju strukturnu bazu za sve enzime u organizmu koji kontrolišu brzinu odvijanja hemijskih reakcija,
# Grade antitela,
# Grade hormone,
# Pomažu u održavanju balansa vode u organizmu,
# NJihova hemijska struktura i velika zastupljenost čini ih najznačajnijim faktorima za održavanje acido-bazne ravnoteže u organizmu,
# Pomažu u procesima formiranja krvnih ćelija,
# Transportna uloga se, pored ostalog, manifestuje u funkciji lipoproteina, hemoglobina ( prenos kiseonika i ugljendioksida ) i drugih proteina koji učestvuju u prenosu nutrienata i produkta metabolizma do različitih tkiva.
Proteini su uključeni u energetski metabolizam putem procesa glukoneogeneze, što je bitno za održavanje normalne glikemije i obezbeđenje energije za mišićni rad.
U organizmu postoje tri glavna proteinska pula iz kojih aminokiseline mogu biti iskorišćene za stresne situacije, kao što su gladovanje i energetski deficit :
# proteini i aminokiseline u plazmi,
# proteini mišića i aminokiselina u ćelijama,
# visceralni proteini i aminokiseline u ćelijama.




Proteini su esencijalni nutrijenti u ishrani čoveka. Imaju brojne značajne funkcije u organizmu, koje bitno utiču na fizičke sposobnosti ( sportsko dostignuće ). Imaju kompleksnu hemijsku strukturu, a sastoje se od ugljenika, vodonika, kiseonika i azota. Ova četiri elementa ulaze u sastav svih aminokiselina koje grade proteini. Postoji dvadeset aminokiselina u čovečijem irganizmu koje učestvuju u izgradnji proteina koji su sastavni deo različitih tkiva, hormona, enzima, neurotransmitera i drugih neophodnih supstanci. Kombinacije amino kiselina u molekulima proteina mogu biti različite, što je bitno za brojne funkcije proteina u organizmu. Amino kiseline se mogu podeliti na esencijalne i neesencijalne. Esencijalne aminokiseline se u organizmu ne mogu sintetisati, pa se svakodnevno moraju uneti hranom.Od ukupnog broja aminokiselina, 20, esencijalne su 8. Potrebno je da svih osam aminokiselina bude istovremeno prisutno u organizmu kako bi se iz njih mogli sintetisati neophodni proteini u različitim tkivima. U obrnutom slučaju sinteza biva zaustavljena, a prisutne aminokiseline se razgrađuju i bivaju iskorišćene na drugi način. U hrani animalnog porekla sadržane su sve esencijalne aminokiseline u proporcijama koje su najpovoljnije za iskorišćavanje u digestivnom traktu, jetri i drugim tkivima, pa se često nazivaju i visokokvalitetnim proteinima. Proteini biljnog porekla uglavnom ne sadrže sve esencijalne aminokiseline. Najčešće su niže koncentracije tri aminokiseline : lizin, metionin i triptofan. Dobrim odabirom povrća se može postici odgovarajući unos svih bitnih aminokiselina u odgovarajućim proporcijama. To uglavnom važi kod vegetarijanaca. Namernice iz grupe mleko-mlečni prouizvodi i grupe mesa, sadrže u svom sastavu znatnu količinu visokovrednih proteina. Visok sadržaj protnjina se može pronaći i u zrelom zrnu graška i pasulja, kao i u koštunjavom voću. Generalno, voće, povrće i zrnasta hrana sadrže proteine u svom sastavu, ali je njihov sadržaj mali i dosta varira.
Glavna uloga proteina je da učestvuju u izgradnji većih telesnih struktura, a na taj način se obezbeđuje odvijanje velikog broja funkcija u organizmu.Dnevni unos proteina kod zdravih ljudi koji se bave sportom, treba da iznosi 10-15% celokupnog dnevnog energetskog unosa. Za sada ne postoji jasna preporuka koliki bi trebalo da bude dnevni unos proteina kod sportista. Povećane energetske potrebe podrazumevaju i povećan unos proteina, jer je to uvek određeni procenat od celokupnih dnevnih energetskih potreba.

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Mladi krompirići
 
1 kg mladih krompirića.
500 gr karabataka,
100 gr sira,
začin,
biber,
sudžuk mlevena paprika,
peršun.

Mlade krompiriće oprati i očistiti. Iseckati ih na krupnije komadiće i začiniti začinom, biberom, peršunom i uljem, posuti ih narendanim sirom i staviti da se peku oko 30 minuta na 220 stepeni.
Karabatake staviti u pleh i začiniti začinom i paprikom i peći isto oko 30 minuta na 220 stepeni.
Krompiriće i meso jesti uz neku salatu.

Prijatno!

Krompir je veoma hranljivo i nutritivno bogato povrće, korisno za organizam, bogato glicidima, sastojcima koi su potrbni svim uzrastima Preporučuju se sportistima tri sata pre treninga, kako bi izbegli hipoglikemiju i podigli nivo šećera u krvi, upravo u vreme povećanog fizičkog napora. Od svih je najzastupljeniji kalijum, inače važan za pravilnu kontrakciju mišića i rad srca, takođe smanjuje kiselost i pospešuje izlučivanje vode iz organizma. Gvožđe i magnezijum su druga dva važna minerala, čiji je nedostatak ponekad odgovoran za osećaj umora. Osim toga, nikako ne sme da se zanemari prisustvo kalcijuma, bakra, fosfora, magnana, cinka i molibdena. Kad je reč o vitaminima, najbitniji je vitamin C i vitamini B grupe, koji omogućavaju da se u organizmu iz glicida iskoristi energija. Po lekovitosti na osnovu svojih sastojaka, krompir se ubraja u red najvažnijih prehrambenih proizvoda. Pokazao se delotvornim u održavanju opšteg zdravlja organizma koje podrazumeva i dobru kondiciju. Dokazano je da sadrži i kukoamine, prirodne sastojke koji snižavaju krvni pritisak. Ovih sastojaka ima više u kuvanom nego u pečenom krompiru. Takođe, pomaže kod reume i akutnog artritisa, upale pluća, akutnog bronhitisa, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu. Krompir se jedino ne preporučuje dijabetičarima.

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Wednesday, September 28, 2016

 
2 banane 
2,3 dl mleka ili jogurta
100 g malina
100 g malina
100 g ribizli
2 cele jagode
4-5 kockica leda
1 kašika meda




Sve sastojke ubacite u blender i iѕmiksajte. Sipajte u čaše, ohladite i služite. Uživajte!


Maline spadaju u jagodičasto voće, raste kao višegodišnji grm sa sitnim crvenim i sočnim plodovima. Plod izgledom podseća na plod kupine. Slatkastog je ukusa i jede se početkom leta, dok se zamrznut može pronaći u toku cele godine. Izuzetno je bogat mineralima i vitaminima. Poznato je da sadrži bioflavonoide, biljna vlakna, belančevine, vitamine C, E i B, glukozu, eterično ulje, organske kiseline ( limunsku, silicilnu, elaginsku i jabučnu ), pektin, pentozu, pentozan, folnu kiselinu, flavanol, fruktozu. Ima značajno antioksidativno i antikancerogeno dejstvo. Plod maline je najbolje jesti sveže ali se može jesti i smrznuta, sušena, u obliku pekmeza, džema, kao sok ili sirup. Listovi maline su takođe jestivi. Od njih se mogu pripremati lekoviti čajevi. Smatra se da deluje na jačanje imuniteta, kao diuretik, pomaže kod avitaminoze, kod bolesti grla, usta i pluća, kod dijareje, kod menstrualnih problema, nervoze, problema sa jajnicima, povišene temperature, šećerne bolesti, upala i infekcija bubrega, bešike i mokraćnih kanala, normalizuje krvnu sliku, utiče na poboljšanje koncentracije, cirkulacije, podstiče znojenje, povoljno deluje na kapilare i vene, na žuč, poremećaj u ishrani, bolova zbog peska u bubrezima, problema sa varenjem i bolova u stomaku, protiv gojaznosti, protiv virusa, neplodnosti, sprečava infrakt, umanjuje simptome PMS-a, kod kardiovaskularnih bolesti, hormonskih poremećaja i hroničnog umora. Lekovita svojstva malina su daleko poznate samo što se, nažalost, kod nas sve manje koristi u ishrani. U Španiji se, po nekim podacima, džem od malina koristi u lekovite svrhe, a u Americi se prodaju i tablete sa sastojcima malina. Prema legendi, maline su otkrili grčki bogovi. Ranije su se više koristile kao lek nego u ishrani, a i dan danas su zastupljene u medicini, ali i u kozmetici. Ekstrakt iz maline aktivira i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje dijabetičarima. Tradicionalna medicina preporučuje dnevni unos oko 130 gr malina. Od sušenih plodova se može pripremiti čaj pun vitamina. U kozmetici se najčešće koristi kod nege masne kože, a sa dodatkom ulja i kod suve, osetljive, zrele i ostećene kože. Zbog bogatstva vitamina C i elaginske kiseline obezbeđuje hemijski i mehanički piling, a može se koristiti i kao sredstvo za izbeljivanje. Za masažu se najčešće koriste u svežem obliku. Dok se čajevi koriste za ispiranje usne duplje, za upaljeno ždrelo, kao i za zaustavljanje dijareje.


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs


Kuglice sa bademom


200 gr urmi,
150 gr mlevenih oraha
50 gr chia semenki
1 kašika kakaa
100 gr badema ( 50 gr mlevenih, 50 gr celih)



Urme ubaciti u malo jači blender i dobro samleti. U samlevene urme dodati orahe, chia semenke, kakao i mleveni badem i sve sjediniti tako da dobijete glatku smesu. Pravite kuglice rukama tako što u određenu lopticu ubacite po dva cela badema i oblikujete smesu oko njih. Napravljene kuglice uvaljajte u mlevene bademe i preko kuglice stavite po jedan badem kao dekoraciju. Jednostavno a ukusno. :)

Prijatno!

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs


Program fizičkog treninga mora biti individualan. Pre uključenja u program treninga treba razmotriti čitav niz faktora, kao što su životno doba, pol, integritet skeletno-mišićnog sistema, motivisanost.. Tri su komponente treninga: intenzitet, trajanje i učestalost. Među njima postoji uzajamna povezanost.
 
 
http://www.fitneszona.rs





Osvežavajuća-energetska salata :)

1 avokado,
100 gr crvenog voća ( jagode, maline, ribizle ),
50 gr oraha ( može bilo koje koštunjavo voće ),
50-100 gr sira.

U posudu sipati crveno voće, usitnjeno koštunjavo voće, sir i avokado iseckan na kockice. Promešajte, ohladite i uživajte!

Prijatno!
 
 
http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs




 Povrće koje obiluje mineralima koji čine kožu lepom i zdravom. Prisutni su magnezijum, kalijum i silicijum. Zbog velike količine vode koju sadrži u sebi, preporučuje se osobama koje rade na regulisanju kilaže. Pored velike količine vode, sadrži veoma malo kalorija i dijetna vlakna koji regulišu rad probavnog sistema. Sadrži hormon koji utiče na smanjenje visokog pritiska, a krastavac tj sok krastavca utiče na to da gušterača može normalno da funkcioniše i da proizvodi dovoljnu količinu insulina. 90 % krastavca čini voda, pa se koristi i kod procesa rehidratacije. Odličan je borac protiv opekotina i vrućine. Zbog prisustva vode, eliminiše toksine iz tela , a samim tim može pomoći kod kamena u bubrezima Dobar je za čišćenje usne duplje i protiv lošeg daha. A silicijum koji se nalazi u krastavcima, čini kosu i nokte snažnijima i sjajnijima, a i podstiče brži rast kose. Čuva zdravlje zglobova, olakšava i kostobolju kod artritisa. Jačaju vezivna tkiva. Odličan je protiv mamurluka. Može i da podstakne budnost. Zbog prisudtva vitamina B, dobar je izvor energije. Posebno je bogat kalijumom i zato je odlična namernica leti da bi se nadoknadili minerali koji se izgube u toku znojenja. Da bi se postigao ovaj efekat kalijuma, krastavac ne treba uopšte soliti. Podstičući izbacivanje vode, krastavac pomaže kod izlučivanja otrovnih sastojaka iz organizma. Od ostalih minerala sadrži kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, magnan i jod. Kora krastavca sadrži silicijum pa se iz tog razloga ne preporučuje ljućenje. Sirov krastavac reguliše rad creva i tako pomaže varenju. Postoje i rezultati kod smanjenja nivoa šečera u krvi, pa se preporučuje i dijabetičarima. S obzirom da rastvara kristale mokraćne kiseline, preporučuje se osobama sa kamenom u bubrezima. Pored toga što je zdrav i osvežava, krastavac se koristi i u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože lica. Zbog velike količine vitamina E, pogotovo u kori, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i urzavaju starenje. Čisti kožu i doprinosi zatezanju kože.

http://www/jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs


 Brzi obrok :)




100 gr badema
100 gr lešnika
100 gr brazilskog oraha
100 gr oraga
100 gr golice ( semenke bundeve )
100 gr chia semenki
2 kašike meda



Sve sastojke rasporedite u tepsiju ( sem chia semenki ) i prelite medom. Stavite u rernu da se peku nekih 10-15 minuta uz povremeno mešanje. Kad su koštunjavi plodovi gotovi, izvadit e ih iz rerne, pospite chia semenkama i ostavite da se smesa ohladi. Izvdite sastojke i prebacite ih u staklenu posudu ( može i plastična ) i čuvajte na suvom i tamnom mestu i uzimajte količinu koja vam odgovara. Uživajte!



http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Osnovna uloga biljnih vlakana u organizmu :

- održavaju dobro zdravlje,
- prevencija srčanih oboljenja,
- smanjuju i stabilizuju šećer u krvi,
- sprečavaju opstipaciju,
- sprečavaju rak debelog creva, dojke, divertikulusa,
- prevencija gojaznosti,
- deluju kao antioksidanti,
- sadrže fitosterone.

Biljna vlakna su neizostavni sastojak svakodnevne zdrave ishrane. Sam značaj se ogleda u tome što pomažu u sprečavanju i lečenju mnogih bolesti, kao što su oboljenja srca, kanceri i dijabetes. Postoje dve vrste vlakana : rastvorljiva i nerastvorljiva.
Nerastvorljiva vlakna imaju glavnu ulogu u prevenciji intestinalnih ( digestalnih ) poremećaja. Ova vlakna imaju efekat kao sunđer tj. apsorbuju vodu i otklanjaju čvrste otpadne materije u crevima, koje nastaju za vreme varenja. Nerastvorljiva vlakna rešavaju probleme opstipacije i hemoroida stvarajući meku stolicu. Korisna su prevencija sindroma nadraženih creva i divertikuloze.
Izvori nerastvorljivih vlakana su : integralni pirinač, integralni hleb, peciva od integralnih žitarica, zelena paprika, kupus, spanać, višnje, kruške, bobičasto voće..
Rastvorljiva vlakna su značajna kod regulisanja dijabetesa, smanjenja holesterola u krvi i kod gojaznosti. Ova vlakna se tokom varenja pretvaraju u supstancu sličnu gelu, koja štiti ceo digestivni trakt od apsorpcije štetnih materija. Na taj način, usporavaju oslobađanje glukoze u krvi. Vlakna u crevima bubre vezujući vodu iz crevnog sadržaja i time, sam sadržaj u crevima koji se vari, čine gušćim. Na takvo stanje javlja se hormonski odgovor, odnosno, smanjuje se lučenje insulina, što je značajno za regulisanje šećera kod dijabetičara. Drugo značajno dejistvo rastvorljivih vlakana jeste smanjenje holesterola. Na holesterol utiču tako što se vlakna vezuju za žučne kiseline i soli, za koje je inače vezan holesterol, i na taj način povećavaju njegovo izlučivanje iz organizma.
Rastvorljivih vlakana ima u voću, integralnom pirinču, ovsenim i pirinčanim mekinjama.
Jako je bitno da se podjednako unose i rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna. Najčešći je slučaj da se u istom voću nalaze obe vrste vlakana. Primer za to je jabuka, koja u kori sadrži nerastvornjiva, a u samom “ mesu “ rastvorljiva vlakna.
Dobri izvori rastvorljivih vlakana su : ovas, ječam, pasulj, grašak, kikiriki, krokelj, pomoranđa, šargarepa, jabuka, orasi, grjpfrut..
Odraslima je potrebno oko 25-35 gr biljnih vlakana dnevno, a za decu, posle dve godine života, vrednost se izračunava tako što se broj godina sabere sa pet.
Potrebno je unositi dnevno oko pet porcija voća i povrća, i isto toliko namernica od integralnih žitarica i ceralija. Dnevno je potrebno piti i 6-8 čaša vode, da bi se smanjio efekat nadimanja. Ishrana bogata biljnim vlaknima štiti organizam od mnogih bolesti i omogućava uredno varenje.
Biljna vlakna utiču na sprečavanje srčanih oboljenja.


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Narandžina vodica


1 l vode,
2 -3 narandže,
10 gr rendanog svežeg đumbira,
prstohvat cimeta.

Narandže iscediti i pomešati sa ostalim sastojcima i preliti vodom. Sve to sipati u flašu i zatvoriti je. Flašu staviti u frižider i ostaviti da iodstoji neka 2-3 sata. Nakon toga se može piti.

Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Energetske pločice s višnjama

2/5 šoljice badema,
1/2 šoljice mlevenog lana,
1/2 šoljice sušenih višanja,
1/2 šoljice sušenih brusnica,
stevija ili drugi prirodni zaslađivač,
2-3 kašike vode.



VIŠNJA

Smatra se da je pratilac trešnje, poreklom iz Male Azije, Plodove divlje višnje čovek je koristio za ishranu, još dok je ona spontano rasla. Višnja ima sposobnost dobrog prilagođavanja u gotovo svim ekološkim uslovima, pa zato ima i širok areal rasprostranjenosti. Pored toga, nju odlikuje rano stupanje u period rodnosti (2-3 godine) i redovno i obilno rađanje. Manje je napadaju bolesti i štetočine nego druge voćne vrste. Plodovi se koriste u svežem stanju, zamrznuti i za preradu u sok, žele, sirup, marmeladu, slatko. Obična višnja (Prunus cerasus L.) ne nalazi se u divljem stanju. Drvo joj je relativno nisko (oko 5-6m). Kruna je okrugla s tankim visećim granama, vrlo često bez izražene vođice. Kora je crvenkasta, pokrivena pepeljastim epidermisom. Plod je sitan, mnogobrojan, okruglast ili sa strane malo spljošten, s nejasnom brazdicom, boje je svetle do tamnocrvene. Sok ploda je bezbojan ili obojen, po ukusu je kiseo. Koštica je okrugla s trbušnim šavom. Od obične višnje su poreklom skoro sve plemenite sorte višnje koje se gaje radi ploda.
Višnje u poznate po svojim bogatim lekovitim svojstvima i antioksidativnom dejistvu. Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin. Jaka popularna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje bolova kod gihta i upale mišića, oseoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju
isti učinak za oslobađanje od bolova kao aspirin ili ibuprofen. Akutne upale odgovor su tela na povrede, infekcije, nepravilnu ishranu i alergene. Ako su upale
dugotrajne, mogu dovesti do velikih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, artritisa, astme ili dijabetesa Zbog velikog udela antocijanina višnje su značajne u
prevenciji raka, posebno debelog creva.Višnja jnj jedna od retkiv voćki koje sadrže melatonin - prirodni hormon koji reguliše san. Naše telo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo u toku noći, uglavnom nakon 21h uveče i tako podstiče san. Pre spavanja je dobro piopiti sok od višnje i to će omogućiti dubok , neprekidan i opuštajući san. Melatonin je takođe koristan i u lečenju tegoba menopauze, odvikavanja od lekova,
kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita pažnje. Sušene višnje deluju slično kao sveže. Idealna su zamena za višnje kada se ne mogu pronaći u svežem
obliku. Peteljke višnje daju čaj koji pomaže pri izbacivanju peska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja. Lišće višnje je odlično sredstvo za lepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka.
Semenke višnje primenjuju se kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke. Višnje su dostupne tokom čitave godine u smrznutom, kandiranom, sušenom i konzerviranom obliku ili kao sok, ali su sveže ipak najzdravije.
Da bi ste iskoristili sve prednosti višnje, dnevno konzumirajte jednu do dve šoljice ovog voća.
Dug je spisak jela u kojima se može koristiti višnja, a to su razni deserti, kolači, sosevi, džemovi, sokovi, kompoti...


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Pegin čaj


1 limun,
20 gr rendanog svežeg đumbira,
1/2 kašičice cimeta,
1 kašika meda,
crni čaj.

Skuvati crni čaj u dve litre vode i u vreo čaj staviti narendani đumbir. Kad se čaj prohladi ubaciti ostale sastojke i ostaviti da se dobro ohladi u frižider. Čaj je najbolje piti hladan.
Prijatno!

http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Spanać..

.. koji u 100 gr ima čak 1400 miligrama mineralnih sastojaka, predstavlja hranu za izbor u toku cele godine. Dobar je za zdrave kosti, krvne sudove i src e, dobru krvnu sliku i za čišćenje organizma. Preporučuje se kao dobar izbor protiv holesterola, za dobro varenje, dobru krvnu sliku, a preporučuje se i za dobar vid i oči bez katarakte. Velika je lista svih zdravstvenih dobrobiti koje spanać može da doprinese. Između ostalog, daje snagu, sprečava osteoporozu, a daje i zaštitu od kancerogenih i karddiovaskularnih bolesti. Zbog izobilja minerala i vitamina, spanać se smatra kraljem povrća. Izvanredan je izvor vitamina C i beta karotena. Za dnevnu dozu se preporučuje šolja obarenog spanaća. Dobar je izvor folata, kompleksa vitamina B, koji igraju važnu ulogu u smanjenju nivoa homocisteina u krvi, sastojka za koji se veruje da, ukoliko je prisutan u velikoj količini, može da poveća mogućnost za srčani udar. Srce čuva i magnezijum, mineral koji je važan za održavanje normalnog krvnog pritiska. spanać sadrži oko 56 mg magnezijuma. Sadrži i veliku količinu gvožđa, a treba ga jesti i zbog prisustva vitamina K, važnog sastojka za jačinu kostiju. Treba ga jesti i zbog kalcijuma, fosfora, mangana, bakra, cinka, joda, kobalta. Zbog zavidne količine celuloze, spanać je dragocen za varenje i čišćenje organizma. Drevni narodi su veoma poštovali spanać kao zdravu biljku. LJudi ga uglavnom kombinuju kao dodatak hrani sa belim lukom. A može se koristiti i u pripremi čorbi, supica, raznih pita, sa pirinčem.. Veoma je zastupljen u ishrani. Preporučuje se i trudnicama, kao i deci. Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na to da listovi budu intenzivno zelene boje, što je siguran znak da je spanać svež.

Ukoliko se ne pripremi odmah treba ga spakovati naopranog u plastične kese i držati na hladnom mestu. U suprotnom se može nakupiti vlaga oko listova. Za bolji rad jetre i mokraćne bešike, kao i organa za varenje, preporučuje se čaj pripremljen od spanaća.







 http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Mućkalica sa graškom


500 gr mlevenog mesa,
200 gr graška,1 veća glavica crnog luka,
1 veća šargarepa,
1/2 crvene paprike,
1/2 zelene paprike,
300 ml tomatelo soka od paradajza,
začin,
biber,
peršun.




Grašak obariti u ključaloj vodi.
Luk i paprike sitno iseckati, šargarepu izrendati i sve to prodinstati na malo ulja. Kad se prodinsta dodati mleveno meso, sipati malo vode i ostaviti da se dinsta poklopljeno. Kad voda ispari i meso se proprži, dodati začine po želji i preliti sokom od paradajza, poklopiti i ostaviti da se krčka sve dok meso ne upije sok. Kad je pri kraju dodati seckani peršun i prethodno obaren grašak. Sve dobro promešati varjačom, ostaviti još malo na vatri i onda skloniti.
Mućkalicu je najbolje jesti uz krompir, pečeni, kuvani ili krompir pire, ili uz testeninu, po želji...

Prijatno !


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Pirinač
 

100 g očišćenog od pleve, neoljuštenog i neglaziranog (integralnog) pirinča oslobađa 360–370 kalorija. U toj težini zrna sadrže: vodu 13,1 g, proteina 9,2 g, masti 2,2 g, ugljenih hidrata oko 74-80% (odnosno 73 g skroba), sirovih vlakana 0,67 g, mineralnih materija 1,2 g (108 mg fosfora, 9 mg kalcijuma, 35 mg magnezijuma, 4,36 mg gvožđa, 86 mg kalijuma, sumpora, mangana bakra, 1,1 cinka, kobalta, fluora), vtamine B kompleksa (B1 0,41 mg, B2 0,091 mg i nikotinamida 5,2 mg) i vitamina E. Pirinač je naročito važan za ishranu dijabetičara i sportista jer se skrob sporo apsorbuje.
Lekovita svojstva: ne utiče na povećanje nivoa šećera i holesterola u krvi (već ih stabilizuje), potpomaže funkciju mišića, nerava i pluća, zasićuje i omogućava da se ostane duže u dobroj formi. Deluje umirujuće na mozak, centralni nervni sistem, ublažava depresiju i pomaže kod lečenja bolesti pluća. Mogu ga koristiti bolesnici koji boluju od dijabetesa i gastritisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu i oni sa viškom ili manjkom želudačne kiseline. Ublažava poremećaje u organima za varenje, štiti od formiranja kamena u bubregu. Integralni (smeđi) pirinač u izvornom (prirodnom) obliku zauzima veoma značajno mesto u ishrani čoveka. On predstavlja idealno izbalansiranu namirnicu, prehrambeno i lekovito je mnogo vredniji od belog. Obiluje biljnim vlaknima, supstancama (liponska kiselina, koja oslobađa jetru od toksičnih materija i poboljšava apsorbovanje hranljivih sastojaka, kao i gamaoritanol (moćni antioksidans). Integralni pirinač čini celinu namirnice, celo (neprerađeno) zrno sa omotačem zrna, unutrašnjim sadržajem i klicom. Mnogo je hranljivijii i zdraviji u odnosu na beli pirinač.
 
Osnovna osobina pirinča su laka svarljivost, bogatstvo skrobom i siromaštvo proteinima i mastima. 100 g integralnog pirinča sadrži sva hranljiva svojstva i zaštitne materije: 13,1 g vode, 7,4 g proteina (belančevina), 2,2 g masti, 75,4 g ugljenih hidratae, 0,67 g sirovih vlakana, 1,2 g mineralnih materija (gvožđe, kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor), vitamine B kompleksa (naročito 0,41 mg vitamina B1 i 5,2 mg B3). Pirinač ne sadrži natrijum. Kod sastavljanja jelovnika, ovaj pirinač treba udružiti sa mahunarkama (jer se tada dobija unos svih potrebnih aminokiselina). Lekovita svojstva: pomaže brzoj izgradnji mišićne mase jer sadrži visoki procenat aminokiselina, povećava mlečnost dojilja, koristan je u lečenju crevnog i želudačnog katara, kod bolesti pluća, proliva i preobilne menstruacije.


htttp://www.fitneszona.rs
Salata
 
400 gr kukuruza šećerca,
100 gr susama,
100 gr kikirikia,
200 ml kisele pavlake,
so ( po ukusu ).

Susam propržiti na tihoj vatri. Kikiriki sitno izmrviti.
Sipati u činiju kukuruz šećerac, kikiriki, susam i pavlaku, so po želji, i sve lepo sjediniti. Kad se sjedini staviti u frižidr da se ohladi i jesti.
P.S. Salatu možete napraviti i bez pavlake, ili sa nekom zamenom.

Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
                     Avokado...

... je tropska biljka iz Južne Amerike i danas se svrstava u grupu najzdravijih biljaka. Zbog svoje niske energetske vrednosti naročito je omiljen u razvijenim zemljama sveta. Odličan je izvor minerala i vitamina, a najčešće svoje mesto nalazi u salatam i predjelima. Zbog visokog nivoa kalijuma redovna upotreba avokada povoljno utiče na centralni nervni sistem. Otklanja napetost, bezrazložan osećaj umora, poboljšava intelektualne sposobnosti jer podstiče razmenu nervnih impulsa u mozgu. Povoljno utiče na rad mišića i reguliše odnos natrijuma i vode u organizmu. Pored svega navedenog, avokado sadrži i mangan, i selen kao i zdrace biljne masti i mononezasićene masne kiseline. Pored niske energetske vrednosti važan je za snižavanje lošeg holesterola i samim tim povoljno utiče na srce i krvne sudove. Zahvaljujući antioksidantima organizmu pruža zaštitu od razornog elovanja slobodnih radikala. Povoljno deluje i kod crevnih zapaljenja zbog prisustva veće količine vlakana, a samim tim i ubrzava metabolizam.Avokado se u kuhinji može upotrebljavati za razne pripreme u brojnim slatkim napicima, šejkovima, kolačima, u pojedinim receptima se preporučuje kao zamena za putere i kao namaz, a i prilikom pečenja. Iz avokada se može dobiti ulje koje je izuzetno zdravo i koje kuvari često koriste umesto maslinovog ulja.
Avokado sadrži sastojke koji štite od rada dojke i prostate zahvaljujući velikom udelu karotenoida luteina i vitamina E. Pored toga štiti od katarakte, makularne degeneracije odnosno od bolesti očiju. Lutein zbog svojih antioksidativnih sposobnosti štiti oči od štetnog delovanja slobodnih radikala i filtrira štetne UV - zrake. Proučavanja su pokazala da štiti bolesti prostate zbog povećanog prisustva sterola, posebno beta-sterola, kao što su beningna hiperplazija prostate, smanjuju sposobnost razvoja ćelija raka prostate i creva i deliju na neke oblike leukemije. Steroli deluju pozitivno i na imuni sistem jer pojačavaju razvoj limfocita, normalizuju nivo šećera u krvi i insulin kod dijabetičara tipa 2. Beta-sisterol smanjuje uoale, i ublažava grčeve u procesu lečenja čireva. Deluje još antivirusno, antibakterijski i antigljivično. Bogat je i vitaminom E koji štiti kožu, dobar je i za normalno funkcionisanje organizma jer je jak antioksidant. Takođe, povoljno utiče na rad srca.Vitamini B kompleksa pomažu u brojnim reakcijama koje u telu proizvode energiju.Dijetalna vlakna u avokadu regulišu probavni sistem, snižava rizik od hemoroida, sindroma iritabilnog kolona i divertikularne bolesti debelog creva.Visok unos vlakana smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2. Isto tako pomažu kod regulacije težine.
Avokado ulje, koje smo već spomenuli, je u prednosti jer ima visoku tačku zagrevanja ( 255 stepeni ) i gustu konzistenciju, što znači da ga je manje potrebno. Ulje avokada ima neverovatne sposobnosti podmlađivanja i regeneracije zbog visoke koncentracije esencijalnih masnih kiselina koje sprečavaju isušavanje i održavaju elastičnost kože. Zbog toga se često i koristi kao osnova za kozmetičke preparate. Ublažava svrabež kod ekcema i i psorijaze. Avokado tj. ulje avokada podstiče metabolizam kolagena i zajedno sa vitaminom E neutralizuje slobodne radikale.
Postoje četiri vrste avokada, a razlikuju se po obliku i boji. Kod nas se najčešće može kupiti avokado kruškastog oblika sa tankom i glatkom zelenom korom i kremastom svetlozelenom unutrašnjom masom. Uglavnom se u prodavnicama nalazi tvrd i nezreo avokado, ali se jedino na taj način može duže sačuvati. Tvrd avokado se može sačuvati do 3-5 dana na sobnoj temperaturi dok ne sazri potpuno. Zreli avokado se u frižideru može sačuvati i do 7 dana.
Avokado pre upotrebe dobro treba oprati vodom, nožem se prereže po dužini na pola, rukom se odvoji tako sto se polovine okrenu u suprotnu stranu.Koštica se lako vadi ili nožem ili kašikom. Mesnati deo avokada se vadi do same kore blagim pokretima i odmah se natopi limunobim sokom ili sokom limete kako ne bi promenio boju. Može se koristiti u raznim jelima. Najčešće se jede sirov tj svež, a može se koristiti i kao namaz, pire, ili na roštilju. Takođe je dobar dodatak salatama, a može se i puniti raznim nadevima. Izvrsno se slaže i sa voćem i sa povrćem, sa mesom, ribom.. Može se kombinovati sa svim vrstama jela, a isto tako se od avokada mogu previti i razni osvežavajući napitci.


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Salata sa belim mesom

1 pileće grudi,
300 gr pečuraka,
400 ml kisele pavlake,
začin,
biber.

Pileće grudi skuvati i iseći na sitne kockice. Pečurke oprati i očistiti, iseckati i posoliti i izdinstati tj. spremiti na vatri poklopljeno. Kad su pečurke gotove, skloniti ih sa vatre i pomešati sa iseckanim mesom, dodati pavlaku i začine i lepo promešati tj. sjediniti. Najbolje je jesti hladno.
Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs





           Kupus





Bilo da je svež, kuvan, u obliku listova za sarmu, kupus se često nalazi na našoj trpezi, a obiluje hranljivim i lekovitim sastojcima. Bogat je celulozom, koja poboljšava probavu, deluje povoljno na zaceljivanje rana, preventivno pomaže kod prehlade i kašlja. Kupus je dragocena namernica zbog prisustva tartonske kiseline koja usporava pretvaranje šećera u masti.To ga čini poželjnom namernicom kod oseba koje regulišu telesnu težinu. Slatki i kiseli kupus, ali i rasol, navodni su lekovi protiv hroničnog zatvora. Dobar rasol je odličan lek protiv mamurluka. Kupus je povrće male energetske vrednosti, u 100 gr ima 25 kalorija. Sadrži provitamin A, vitamin C, kalcijum, hlorofil, koji je biljni hemoglobin i može da se upotrebljava kod svih vrsta oboljenja želuca i creva, a i kod anemija zbog prisustva folne kiseline.Preporučuje se čak svakodnevno konzumiranje, najbolje u svežem obliku, kao salata, higijenski i pravilno pripremljen, trebalo bi da se opere svaki list. U narodnoj medicini je poznat po lekovitim svojstvima. Ima antioksidativno i antiseptičko dejistvo, jača imunitet i povoljno deluje u slučaju brojnih bolesti i tegoba. Dugotrajno kuvanje ove namernice smanjuje nutritivnu vrednost samo biljke. Da bi se to sprečilo, kupus se treba staviti u vruču vodu. Kuvani kupus, kiseli i sladak, se teško vari. Svež kupus se svari za dva sata, a kuvani za neka četiri sata.
Kuvani sladak kupus ne bi trebalo da jedu osobe koje imaju problema sa glavoboljama ili imaju slab želudac. Listovi kupusa se stavljaju na opekotine, rane, čireve, ujede, a sumpor iz ove biljke pomaže kod reumatizma. Svež kupus pomaže ko nesanice, depresije i anksioznosti. Kuvani kupus je odličan za prolećnu detoksikaciju, dobar je protiv nervne napetosti, slabosti i slabe koncentracije.



http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Integralne pogačice

500 gr integralnog brašna,
so,
100 ml ulja,
1 kesica suvog kvasca,
1 kašičica šećera,
300 ml kiselog mleka,
50 gr jezgra suncokreta.

U činiju sipati brašno, so, ulje i kiselo mleko i promešati. U malu šoljicu sipati kvasac i šećer i mlaku vodu i ostaviti da malo odstoji. Pripremljeno brašno zamesiti sa kvascem i ostaviti da odstoji pokriveno nekih 30 minuta. Nakon toga, premesiti testo i odvojiti na loptice. Rukama razviti loptice u pogčice i staviti ih u podmazan pleh. Svaku pogačicu zasecati odozgo na osmine i posuti suncokretom. Peći nekih 30 minuta na 250 stepeni. Izvaditi, ostaviti da se malo prohlade i mogu se jesti.

Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs


Trešnja

Trešnje su rasprostranjene po celom svetu i ima ih oko 900 vrsta. Najčešće se jedu sveže, a koriste se i za pripremu džemova, kompota, kolača, rakija.. I pored svih ukusnih proizvoda koji se od nje mogu dobiti, najukusnija i najzdarija je kad se konzumira sveža. Prilikom kupovine treba obratiti pažnju da plod bude čvrst, ne oštećen i više crven. Lekovita svojtva trešnje su velika pa se preporučuje da se što više koristi u ishrani. Ukoliko se gleda količinski po jednoj šolji, trešnja sadrži oko 85 kalorija i jako malo masti, ali su izuzetno bogate belančevinama, ugljenim hidratima, vitaminima A i C, a u nešto manjim količinama vitaminima B1, B2, B3 i B6. Sadrži folnu kiselinu, kalcijum, kalijum, gvožđe, magnezijum i cink. Prisutna je i u narodnoj medicini, a koristi se za lečenje gihta i artritisa, a poznavaoci tvrde da je 20 trešanja 20 puta delotvornije od aspirina. Istraživanja su pokazala da imaju antiinfektivno dejistvo, kao i da je prava riznica antioksidanata koji usporavaju starenje. Trešnje pomažu kod bolesti srca, a imaju i antikancerogeno dejistvo koja potiču od flavonoida, izokvercina i kvercina. 
 
Osim toga, elaginska kiselina je snažan antioksidans koji sprečava oštećenje DNK ćelije, a samim tim smanjuje mogučnost obolevanja od raka. Sjajan su i izvor bora, koji u kombinaciji sa kalcijumom i magnezijumom povoljno deluje na zdravlje kostiju i njihovu gustinu. Trešnje ne treba konzumirati pre ručka jer mogu da uspore izlučivanje želudačnog soka pri varenju, što posebno otežava varenje mesa. Protiv bolesti bubrega i mokraćnih organa koriste se petiljke trešanja koje se kuvaju u obliku čajeva. Koštice trešnji se u kombinaciji sa rakijom koriste protiv srčanih problema. Protiv reume se koristi sok od trešnji. Trešnje pomažu i kod uklanjanja fizičke i umne iscrpljenosti. Zapaženi su i rezultati kod pacijenata koji pate od reume i kostobolje. Dokazano je i da smanjuju nivo mokraćne kiseline i leče upale. Antocijanidi iz trešanja, imaju i kozmetičko dejistvo. Oni jačaju vezivno tkivo i sprečavaju nastanak bora tako što uništavaju stetne enzime koji čine kožu naboranom i starom Trešnja je prirodni lek protiv celulita jer može da spreči njegov nastanak. Pomoću zaštitnih kiselina i voćnog šećera, podstiču rad stomaka, creva i gušterače i time podstiču varenje. Trešnje pospešuju izbacivanje viška vode iz organizma, a osijm toga, bakteriološke supstance u trepšnjama sprečavaju stvaranje zubnih naslaga i tako mogu da spreče nastanak karijesa i problema sa desnima. U narodnoj medicini se koriste svi delovi trešnje, drvo, smola, kora, list, petiljka, koštica i plod.
 
 
http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Musaka od tikvica


2 velike sveže tikvice,1 veće pileće grudi,
1 glavica crnog luka,
1 šargarepa,
1/ crvene paprike,
1/2 zelene paprike,
2 veća paradajza,
1 jaje,
200 ml kisele pavlake,
začin,
kari začin,
peršun.

Pileće grudi očistiti od kostiju i iseckati na komadiće, začiniti ih začinom i kari začinom i ostavitit da odstoje dok se ne prodinsta sitno seckani luk sa seckanom paprikom i narendanom šargarepom. Kad se povrće prodinsta dodati pripremljeno meso i malo vode. Poklopiti i ostaviti da se krčka. Kad je meso gotovo skloniti sa vatre. Tikvice tanko oljuštiti, ili samo oprati bez ljuštenja ( po ukusu ), i iseći ih na dugačke parčiće tj na listove uzdužno. Polovinu tikvica poređati na dno tepsije i nalo posoliti. Preko resporediti pripremljeno meso. Preko mesa rasporediti paradajz isečen na kolutove i preko toga staviti drugu polovinu tikvica. Peče se oko 40 minuta na 220 stepeni. Desetak minuta pre nego što bude gotovo izvaditi iz rerne i preliti izmućenim jajetom sa pavlakom, peršunom i malo soli, i vratiti u rernu da se dobro zapeče. Nakon toga izvaditi iz rerne.
Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Friday, September 23, 2016

Paradajz je..

.. povrće koje deluje protiv alergija, anemija, artritisa, astme, bolesti srca i krvnih sudova, ekcema, istegnuća mišića i ligamenata, jača imunitet i organizam štiti od infekcija i prehlade. Sadrži likopen koji održava tkiva mladim i elastičnim, i vitamin C koji je
antioksidans i jača imunitet i organizam štiti od infekcija i prehlade. Poreklom je iz Srednje i Južne Amerike, a bio je kultivisan još za vreme vladavine Asteka i Inka. U Evropi je prvi put donet na područje Španije i Portugalije krajem 15-og veka. Zbog svoje energetske
i hranljive vrednosti, a i lekovite, postao je omiljena salata, hrana ili preliv. Danas čini osnovu mediteranske kuhinje, jer se odlično slaže sa brojnim jelima sa testeninom, pirinčem, sirevima, jajima, mesom i ribom. Postoje različite vrste paradajza. Sezonsko je povrće ali
zahvaljujući plastenicima se može pronaći u toku cele godine. Crvena boja potiče od likopena koji je karotenoid sa posebnim antioksidansnim svojstvima. Bori se protiv slobodnih radikala štiteći kožu, zbog čega se za vreme sunčanja poželjno jesti što više ovog povrća.
Delotvoran je protiv tumora prostate, zbog čega bi ga muškarci trebali konzumirati. Bogat je belnčevinama, beta karotenom, biljnim mastima, vitaminima A, B, C, D i K, a od minerala je zastupljeno gvožđe, kalijum, kalcijum, magnezijum, natrijum, fosfor. U zavidnim količinama
sadrži lutein, mineralne soli, kofeinsku, hlorogensku i ferulinsku kiselinu, flavonoide, kao i brojne druge korisne sastojke. U manjim količinama sadrži i retke minerale bakar, magnan, bor i kobalt. Pokazalo se da deluje i protiv bolesti usta, zuba i ždrela, bronhitisa,
ekcema, katarakte, migrena, osteoporoze, povišenog holesterola, poremećenog krvnog pritiska, neplodnosti, ali i sinuzitisa, uganuća, hipertireoze.. Ako je paradajz suviše kiseo, treba dodati malo šećera u soseve i sok, jer kod nekih osoba izaziva pojačano lučenje želudačne
kiseline i nadimanje. Za to je glavni krivac ljuska. Paradajz predstavlja jednu od najzdravijih vrsta povrća. Najdelotvorniji je kao sok, pokazala su istraživanja. Kao napitak reguliše metabolizam, jača otpornost i izbacuje suvišnu tečnost iz organizma. Ukoliko nije slan,
snižava krvni pritisak, popravlja krvnu sliku delujući protiv malokrvnosti, reguliše varenje. Efikasan je i protiv bolesti jetre, pankreasa i reume. Sok se preporučuje i kod premora, jer krepi i daje energiju organizmu, čisti organizam, a telo oslobađa od neprihjatnih mirisa. Dobar je kao prirodni lek protiv starenja, kašlja, plućnih bolesti i bolesti mokraćnih organa. Postoje rezultati koji pokazuju da smanjuje slepljivanje trombocita, pa na taj način sprečava trombozu, naročito kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Preporučuje se osobama sa srčanim bolestima zbog prisustva kalijuma. Sok od paradajza smanjuje holesterol,
a samim tim smanjuje opasnost od njegovog taloženja na zidovima krvnih sudova. Podstiče i stv aranje crvenih krvnih zrnaca i pravilan rad pankreasa, zbog čega je koristan anemičnim osobama i dijabetičarima.



http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Paradajz punjen mlevenim mesom

6 veća paradajza,
500 gr mlevenog mesa

( pileće ili bilo koje drugo ),
1 veći crni luk,
1 veća šargarepa,
nana,
so,
biber,
začin.



Paradajz oprati, odseći mu vrhove i izdubiti kašikom. Srce paradajza ostaviti u činijicu. Paradajz posoliti iznutra, okrenuti ga i ostaviti da se iscedi.
Prodinstati mleveno meso na tihoj vatri par minuta, dok ne porumeni. Kad je meso gotovo izvaditi ga iz tiganja i ostaviti sa strane. U istom ulju u kom se dinstalo meso prodinstati sitno seckan crni luk i rendanu šargarepu. Kad to bude gotovo, vratiti meso u tiganj i sve pomešati. Posle par minuta dodati iseckano srce paradajza koje je prethodno pripremljeno. Začiniti začinom, biberom i sušenom nanom. Promešati i ostaviti da se krčka dok skoro sva voda ne ispari. Skloniti sa vatre i smesom puniti očišćeni paradajz. Poklopiti paradajz vrhom koji je prethodno isečen, sipati malo vode u tepsiju i peći oko 30 minuta na 250 stepeni.

Prijatno !


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Orah






Od drevnih vremena se orah spominje kao plod koji podseća na mozak pa se samim tim povezuje sa inteligencijom.Ne samo da ima dobar ukus, već i daje veliku količinu energije kao i mnoge zdravstvene pogodnosti. Grci su ga zvali “ Jupiterovim plodom “, smatrajući ih plodovima za bogove. Postoji dvadesetak vrsta oraha. Dve najpozantije su perzijski i crni orah. Plodovi svih oraha su jestivi, ali orasi koje možete kupiti u radnjama su uglavnom perzijski orasi. Orah je veoma bogat nutrijentima.. Sadrži antioksidante, zdrave masne kiseline, gvožđe, kalcijum, magnezijum, fosfor, cink, mangan, selen, vitamine B, E i K. Samo 30 gr oraha dnevno može značajno poboljšava zdravlje. Redovno konzumiranje oraha značajno smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Sadrže velike količine alfa-linolenske kiseline. To je vrsta omega 3-masne kiseline koje se nalaze samo u biljkama i igra važnu ulogu u održavanju zdravlja srca. Ova kiselina štiti od upale i začepljenja krvnih puteva, smanjuje rizik od srčanog udara i reguliše krvni pritisak. Važna je i za kognitivne sposobnosti i normalan razvoj organizma. Sadrži i velike količine antioksidansa i antiupalnih svojstava. Deluje i na rak prostate. Mononezasićene i polinezasićene masti koje su pronađene u orasima pomažu u održavanje normalne količine insulina u krvi. Takođe, nalazi se velika količina fitonutrijenata, kao što su elaginska kiselina, melatonin, vitamin E, polifenoli i karotenoidi, odnosno antioksidante. Zbog omega 3- masnih kiselina pozitivno utiču na rad mozga., a utiču i na umanjenje stresa. Konzumiranje oraha utiče i protiv nesanice, jer omogućavaju miran san, kao i za snižavanje lošeg holesterola. Mladi zeleni plodovi oraha sadrže dosta vitamina C i joda, a tradicionalna medicina ih najčešće preporučuje za lečenje štitne žlezde, kao sastavni deo likera ili orahovače. Blagotvorno deluje i na želudac, a jača i krv. Čaj od listova oraha se preporučuje za čišćenje i jačanje krvi, jačanje organizma, podsticanje varenja, za ispiranje upalnih rana, protiv čireva i bubuljica, za ispiranje očiju i usne duplje, protiv belog pranja.
Za pripremu čaja od listova oraha se upotrebljavaju sveži ili sušeni listovi, a beru se dok su još mladi. Orahovo ulje služi da zaštiti kožu od sunca, srečava preterano isušivanje kože, a korisno je i protiv opekotina i jačanje kose. Ulje od oraha je bogat omega 3- masnim kiselinama, vitaminom E, vitaminima B1, B2, B3. Utiče i na smanjenje triglicerida u krvi, dobra je preventiva protiv koronarnih bolesti i odan je saveznik u borbi protiv slobodnih radikla. Ulje oraha se koristi i za msažu jer je nlagotvoran za kožu. 25 gr ovog voća vas opskrbljuje sa 90% dnevne doze kvalitetnih masnih kiselina.


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Pita s makom
 
1/2 margarina,
šećer,
100 ml mleka,
300-400 gr brašna,
prašak za pecivo.
Nadev:
1 kesica mlevenog maka sa dodacima,
50 gr crne čokolade,
250 ml čokoladnog mleka.

 
Sjediniti jaje, margarin, mleko i šećer. Najbolje je mesiti rukom.. U to dodati brašno sa pecivom i dobro zamesiti da testo bude glatko. Odvojiti testo na dva podjednaka dela i ostaviti da miruje dok se nadev pripremi. Zagrejati čoko mleko na tihoj vatri i u njega dodati mak. Kad se mak lepo umeša u mleko dodati crnu čokoladu i mešati dok se čokolada ne istopi. Kad se sve sjedini skloniti sa vatre. Razviti malo deblje obe kore.. Jednu koru postaviti u pleh tako da se pokriju i krajevi tj stranice pleha. Preko donje kore premazati nadev i poklopiti drugom korom. Spojiti obe kore po stranicama pleha, nožem napraviti male rezove po gornjoj kori, premazati margarinom i peći oko 40 minuta na 220 stepeni.

Prijatno !




http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
JAGODE - Voće zaljubljenih

 Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja uglavnom raste kao divlja, ali se uzgojem može pripitomiti. Pripadaju porodici ruža koje na dugačkoj pupoljci imaju po tri nazupčena lista. Cvet jagode je bele boje, ali su plodovi crvene. Jagode su jedina vrsta voća koja semenke ima na
površini, a ne unutar ploda, Jedna jagoda prosečne veličine ima oko 200 semenki. Količinski se preporučuju po porcijama, a jedna preporučena porcija sadrži oko 8 jagoda srednje veličine, odnosno oko 150 gr po porciji. Ne spadaju u grupu visiko kaloričnog voća tako da po porciji
ima oko 50 kcal. Odličan su izvor folne kiseline ( oko 20% preporučene dnevne doze za dan po porciji ), vitamina C, a sadrže i biljne fenole koji zajedno sa antioksidantima smanjuju rizik od raka i srčanih bolesti. Takođe, dobar su izvor vlakana koja blagotvorno deluju na sistem za varenje
i snižavaju holesterol, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog creva. Folna kiselina u vodi topi vitamin B9 koji je važan u stvaranju krvi i učestvuje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak ovog ovitamina izaziva malaksalost, anemiju, a nedovoljan unos folne
kiseline može izazvati rak debelog creva. Vitamin C delije kao snažan antioksidant koji osigurava organizmu zaštitu tako što smanjuje rizik od ulaska slobodnih radikala. Sadržaj antioksidanata u jagodi je i do 7 puta većinego u jabukama ili bananama, a do 2 puta veći nego kod narandži ili grožđa. Dokazana je veća delotvornost vitamina C sadržanog u jagodama od onog ozetog u obliku vitaminskog preparata. Količina biljnih fenola utiče na sprečavanje oksidacije masti u organizmu. Zbog svojih sastojaka jagode spadaju u grupu velikih antioksidanata. Pri kupovini, ili inače, treba birati jagode koje imaju petiljke na vrhovima. Kako bi sačuvale sve hranljive sastojke, jagode treba prati neposredno pre jela.
Legenda kaže da kada se pronađe dvostruka jagoda ( dve jagode srasle u jednu ), treba jagodu razdvojiti na pola i jednu polovinu pojedete vi, a drugu polovinu pojede osoba suprotnog pola. Samim tim, smatra se da ce se te dve osobe zaljubiti jedna u drugu. Jagoda je bila simbol Venere,
boginje ljubavi, a neki narodi veruju da pospešuje ljubavnu moć. U hrišćanskoj simbolici, jagoda označava savršenstvo i pravednost.



http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs

Keks sa susamom
 
1 margarin,
2 jaja,
100 gr šećera,
brašno,
prašak za pecivo,
1 žumance,
150 ml mleka,
300 gr susama.



Izmiksati margarin sa jajima i šećerom, pa kad se sjedini zamesiti u to brašno sa pecivom. Testo zamesiti da bude glatko. Malo ostaviti da odstoji.. Promešati žumance i mleko u posudu. Razvući testo, ne suviše tanko, kalupom vaditi keksiće. Svaki keksić umočiti u mleko sa žumancem pa uvaljati u susam i staviti u pleh. Peći oko 20 minuta na 220 stepeni, dok ne porumene.

Prijatno !


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs
Kelj..
 
   ..  je povrće iz grupe kupusa i zastupljen je takoreći u svim zemljama. Uglavnom se od njega pripremaju supe i čorbice sa dodatkom mesa, krompira i luka. Izuzetan je izvor
antioksidanata. Neizostavno je pomenuti bogatstvo vlaknima. Jedna porcija kelja sadrži čak 10% od dnevne preporučene doze omega - 3 masnih kiselina, a ogroman udeo vitamina K preporučuje kelj za borbu protiv artritisa i astme. Sadrži oko 1327% dnevne doze vitamina K.
Pored toga, bitno je prisustvo vitamina A koji pomaže mokraćnim kanalima, zubima i kostima, kao i vitamin C koji je, između ostalog, bitan za imuni sistem. Kad se kupuje, treba obratiti pažnju da biljka bude čvrste strukture i jakih boja. Treba ga čuvati od visokih temperatura,
jer zbog temperature gubi aromu i vene vrlo brzo. Može se čuvati u frižideru ali ne duže od 5 dana. Prilikom kuvanja, potrebno je otkinuti debele i teške drške listova. Listovi
kelja se mogu koristiti i umesto kupusa za uvijanje sarmica.Kelj je povrćr bogato vitaminima i mineralima, a sadrži čak 7 puta više beta-karotena i 11 puta više luteina od brokolija. Kelj koji se sada nudi je u obliku glavica. Postoje bezglavi ili lisni kelj i kelj papučar. Siromašan
je kalorijama. Prisutan je u svim godisnjim dobima, ukusan je i pravi izvor vitamina A, C i K, a i kompleksom vitamina B. Pored toga sadrži gvožđe, lutein, biljna vlakna. U zavidnim
količinama sadrži magnan i magnezijum. Dokazano je da tamnija boja kelj pokazuje da u njemu ima više beta-karotena, odnosno provitamina A. Beta-karoten je izuzetno važan za osobe jer ih čini vitalnim i raspoloženijim. Bez ikakvog otpora prodire u svaku ćeliju odakle povoljno
deluje na ceo organizam. Zbog obilja biljnih vlakana, kelj se preporučuje osobama sa slabom pokretljivošžu creva. Osim toga, trebalo bi da ga konzumiraju osobe sa povišenim krvnim pritiskom, a zbog vitamina A i luteina, pomaže usled degenerativnih promena na oku, katarakte.
Takođe, vitamin A je bitan i za normalno funkcionisanje reproduktivnog sistema, a pomaže i kod virusnih infekcija. Izuzetno je bogat kalcijumom, pa se iz tog razloga treba konzumirati kako bi se očuvalo zdravlje kostiju. Vitamin C koji je prisutan u kelju je važan jer on i nakonkuvanja ostaje u biljci u velikim količinama, i na taj način utiče na jačanje imuniteta, omogućavajući izbacivanje loših slobodnih radikala iz organizma. Bitan je i za zarastanje
rana, očuvanje plića, a zahvaljujući njemu pospešuje se i antioksidativno dejistvo vitamina E i poboljšava apsorpciju gvožđa. Pozitivno deluje na metabolizam i ublažava simptome reume. Listovi kelja se koriste kod bolova u zglobovima, a sok koriste osobe koje imaju problema sa želudcem



http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs.

Monday, September 19, 2016

Đuveč

4 veća krompira,
2 šargarepe,
1 crvena paprika,
1 zelena paprika,
1 glavica crnog luka,
400 gr kukuruza šećerca,
100 gr pirinča,
1 veći paradajz,
đumbir,
začin,,
ulje.





Krompir oljuštiti i iseckati na kockice. Pirinač obariti na tihoj vatri. U vatrostalnoj činiji na ulju, poklopljeno, izdinstati sitno seckani crni luk sa narendanom šargarepom i sitno seckanom paprikom. Kad se dobro izdinsta dodati obreni pirinač sa malo vode, promešati i ostaviti i dalje na vatri dok pirinač ne upije malo ukuse povrća. Nakon par minuta dodati naseckani krompir, iseckani paradajz i kukuruz šećerac. Sveži đumbir iseckati na sitne štapiće i dodati u to. Začiniti, dosuti još malo vode, da bude polovina prekrivena i staviti da se peče. Oko 40 minuta na 250 stepeni. Najukusnije je jesti vruće uz piletinu.

Prijatno!


http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs


Joga telesne vežbe – asane, pozitivno utiču na bebu, a trudnici pomažu da otkloni lakše smetnje kao što su bolovi u ledjima, oticanje stopala, nesanica, mučnina, promene raspoloženja itd. Pored asana, rade se i tehnike disanja – pranajame, koje smiruju i opuštaju, a ujedno poboljšavaju cirkulaciju i metabolizam pa na taj način pomažu otklanjanju toksina iz tela i povećavaju dovod kiseonika i za buduću mamu i za njenu bebu. Vežbajući mudre – stavove i bande - “brave” i vežbe opuštanja – joga nidru, umiriće se um trudnice i pomoći da se stres i strah, koji su česti u trudnoći, polako nestaju. Joga u trudnoći je jedna od najboljih stvari koje majka može da uradi za sebe i svoje dete. Joga vam pomaže za mirnu i laku trudnoću, da lakše, prirodnije dođete do prirodnog porođaja i pomaže bržem oporavku posle porođaja.
 

 


 
http://www.jelenastevanovic.rs
http://www.fitneszona.rs